Puštena u rad „zelena ostrva“

Bez autora
Dec 19 2011

U Subotici su u dve mesne zajednice ovih dana puštena u upotrebu tzv. „zelena ostrva“, odnosno mali ekološki punktovi za selektivno prikupljanje otpada. Ove grupe kontejnera nameću novi pristup rešavanju problema smeća, a postavljeni su zahvaljujući IPA projektu Hrvatska - Srbija, koji realizuju ekološka organizacija iz Subotice Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i njihovi partneri, NGO Zelena akcija iz Zagreba i Zeleni Osijek iz Osijeka. Suština novih komunalnih punktova je prikupljanje smeća u posebne kontejnere za papir, staklo, pet ambalažu, sitni elektronski otpad i metal. Zasad je reč o eksperimentu, koji nosi naziv „Ka zajednicama koje recikliraju“, a takav pristup odlaganju smeća prvi put se primenjuje u Srbiji. U razvijenim zemljama on se odavno primenjuje, i kako navode u CEKORU-u daje višestruke koristi. Pre svega radi se o tome da se većina onoga što građani izbacuju iz svojih kuća može reciklirati, pogotovo kada je reč o plastici, staklenoj ambalaži, i sve više elektronskom otpadu, s kojim građani u stvari i ne znaju šta da rade.

Puštena u rad „zelena ostrva“U Subotici su u dve mesne zajednice ovih dana puštena u upotrebu tzv. „zelena ostrva“, odnosno mali ekološki punktovi za selektivno prikupljanje otpada.

Ove grupe kontejnera nameću novi pristup rešavanju problema smeća, a postavljeni su zahvaljujući IPA projektu Hrvatska - Srbija, koji realizuju ekološka organizacija iz Subotice Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i njihovi partneri, NGO Zelena akcija iz Zagreba i Zeleni Osijek iz Osijeka.

Suština novih komunalnih punktova je prikupljanje smeća u posebne kontejnere za papir, staklo, pet ambalažu, sitni elektronski otpad i metal. Zasad je reč o eksperimentu, koji nosi naziv „Ka zajednicama koje recikliraju“, a takav pristup odlaganju smeća prvi put se primenjuje u Srbiji. U razvijenim zemljama on se odavno primenjuje, i kako navode u CEKORU-u daje višestruke koristi.

„Pre svega radi se o tome da se većina onoga što građani izbacuju iz svojih kuća može reciklirati, pogotovo kada je reč o plastici, staklenoj ambalaži, i sve više elektronskom otpadu, s kojim građani u stvari i ne znaju šta da rade. Time se ostvaruju i znatne uštede, a s druge strane, stari način odnošenja smeća na gradsku deponiju podrazumeva takođe i bacanje tzv. nerazgradivog otpada, koji nepovratno zagađuje tlo“, kaže Nataša Đereg iz Centra za ekologiju i održivi razvoj.

Eko-ostrva čini metalna konstrukcija u vidu mobilne nadstrešnice, sa vratima koja se zaključavaju, a unutar se nalaze različiti kontejneri i posude u koje se odlaže već razvrstani otpad.

Mnogi građani koji su obuhvaćeni ovim „eksperimentom“ uglavnom su dobro prihvatili ideju da se smeće selekcioniše, pre svega iz ekoloških razloga, ali smatraju da za to i domaćinstva moraju biti pripremljena, jer se upravo na tom nivou otpad i razvrstava. Subotica sa druge strane već ima iskustva sa ovim sistemom prikupljanja otpada, jer već postoje zasebni kontejneri za papir i plastiku, ali pojedini Subotičani, naročito oni koji češće borave u inostranstvu, smatraju da se taj pristup odlaganju smeća mora omasoviti, i proširiti na sve vrste otpada, pre svega na organski, za koji u ovim projektima još uvek nije pronađeno adekvatno rešenje.

„Mi smo ponudili projekat koji je lokalno komunalno preduzeće moglo da isprati i sprovede. Briga i organskom otpadu zahteva malo složenije rešenje, a Subotica nije u mogućnosti da to sada realizuje“, kaže Nataša Đereg.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik